четвртак, 30. јун 2011.

BRANJE I ČUVANJE ZAČINSKIH BILJAKA


BRANJE I ČUVANJE ZAČINSKIH BILJAKA

Neke začinske biljke možete i sami da naberete u bašti ili prirodi. Pri tom je važno znati neka osnovna pravila koja obezbeđuju bezbednu i svrsishodnu upotrebu nabranog bilja.

Bere se samo zdravo i čisto bilje, nikako ne ono koje raste pored puteva, železničkih pruga ili pored naselja, jer je gotovo uvek zagađeno prašinom, isparenjima, zagađenim vazduhom... Isto tako, ako je lišće biljke oštećeno od insekata ili gljivičnog oboljenja, takođe se ne sme koristiti kao začin u jelima.

Najbolje je da se začinsko bilje bere po suvom, toplom, sunčanom vremenu, nikako ne posle kiše ili dok je vlažno od rose. Oštećene, slomljene delove biljaka treba odmah izdvojiti i baciti.

Nabrane biljke treba što brže osušiti ili konzervirati na neki drugi način. Ukoliko se suši, najbolje je poređati ga (listiće ili strukove) jedno do drugog, na čistu podlogu prekrivenu belim papirom ili čaršavom, a yatim staviti na mesto koje nije izloženo direktnom suncu, ali je toplo i zaštoćeno od vetra. Ukoliko se papir ovlaži zamenite ga drugim. Biljke se mogu vezati u snopiće i okačiti da se suše na hladnom i suvom, promajnom mestu. isto tako se mogu brzo osušiti i poređane jedna do druge u plehu, u poluotvorenoj pećnici zagrejanoj najviše na 40 stepeni. seme začinskih biljaka suši se na isti način i na istoj temperaturi.

Osušeno začinsko bilje ili seme najbolje se čuva u dobro zatvorenim metalnim kutijama, ili u obojenim staklenim teglicama sa čvrstim poklopcem. veće količine mogu se smestiti i u višestruke papirne kese. Zatim ih treba držati na prohladnom, suvom i tamnom mestu. Sunčeva svetlost štetno deluje na većinu osušenih biljaka, menja im prirodnu boju i smanjuje aromu. Sušeno bilje može se koristiti najduže 4-6 meseci, kasnije gubi u kvalitetu i aromi.

Začinsko bije se može nekoliko dana čuvati sveže u frižideru. Jednostavno ga dobro operite, otresite od vode i stavite u plastičnu kutiju a onda u frižider.

Začinsko bilje može se zamrznuti, a zamrznuto moze da traje i duže od 6 meseci. Operite ga, smestite u kalupe za led i odozgo nalijte malo vode pa ga zamrznite. Kockice leda sa začinskim biljem istresite u plastičnu vreću, čvrsto uvežite i čuvajte u zamrzivaču.

Neke vrste začinskog bilja kao sto su peršun, mirođija, celer i bosiljak uspešno se čuvaju u soli. Treba ih sitno iseckati i izmešati sa solju, u razmeri 20 g soli na 100 g. bilja,smestiti u staklene bočice koje se dobro zatvore, i čuvati u frižideru.
ZAČINSKE TRAVE
# ANIS (morač, janež)
# BELI LUK
# BORAŽINA (boreč)
# BOSILJAK
# VLAŠAC
# DRAGOLJUB
# ESTRAGON
# ŽALFIJA
# KAPAR
# KIM
# KLEKINJE (borovice)
# KOZLAC
# KORIJANDER
# KRBULJICA
# KRES (dragušac, divlji hren)
# LOVOR
# MAJORAN
# MAJČINA DUŠICA
# MELISA (matičnjak)
# MILODUH (izop)
# MIROĐIJA
# MORAČ
# NANA (menta)
# ORIGANO (vranilovka)
# PERŠUN
# REN
# RUZMARIN
# SLAČICA
# SREMUŠ
# TIMIJAN
# CELER
# ČUBAR
         
ORIJENTALNI ZAČINI
# ALEVA PAPRIKA
# BIBER
# BIBER JAMAJČANSKI - PIMENT, NAJKVRIC
# BIBER KAJENSKI
# VANILA
# ĐUMBIR
# KARANFILIĆ
# KARDAMOM
# KARI
# MACIS
# MUSKAT - MORSKI ORAŠČIĆ
# SUSAM
# CIMET
# ŠAFRAN

EGZOTIČNA JELA
SA AROMATIČNIM BILJKAMA
# FALAFEL - ćufte od lebleblija (nauta)
# LABANE (LABNA) - egipatski sir sa začinskim biljem

           
AROMATIZOVANO ULJE
# PIKANTNO ULJE ZA SALATU
# ULJE SA SVEŽIM TRAVAMA
# LJUTO ULJE


AROMATIZOVANO SIRĆE
# SIRĆE OD JABUKA
# SIRĆE OD ZOVE
# SIRĆE OD KUPINA
# SIRĆE SA ZAČINIMA
# SIRĆE SA LIMUNOM
# SIRĆE SA BELIM LUKOM
# SIRĆE SA ZELENIM BIBEROM


ANIS
(morač, janež)

Koristi se i list i seme. Seme je jačeg ukusa i koristi se za kolače, testa i likere, ali i za začinjavanje ribe, živinskog mesa, krem supa i sosova. List ima blaži ukus, a upotrebljava se svež u salatama, jelima od povrća ili krem sirevima.

Lekovito dejstvo - Anis poboljšava varenje, smanjuje nadimanje, ublažava kašalj i glavobolju, smiruje zapaljive procese.

BELI LUK
Jedna je od najstarijih uzgajanih biljaka. Ima višestruku primenu u kulinarstvu. Iseckan izgnječen ili isceđen koristi se kao dodatak jelima od pasulje, boranije, u salatama, sosovima, uz ribu (naročito morsku), za pravljenje kobasica, za pihtije...Njegov miris se dugo zadržava u dahu a otklanja se grickanjem peršunovog lišća.

Lekovito dejstvo - Deluje kao antiseptik, protiv prehlade, kašlja i bronhitisa, infekcija u organima za varenje. Pročišćava krvne sudove i snižava krvni pritisak.

BORAŽINA
(boreč)

Biljka sa velikim zelenim listovima, prekrivenim beličastim dlačicama. Mladi listovi jedu se sveži, kao salata, a veći se mogu spremiti kao spanać ili iseckani kao dodatak nadevima od mesa. Sitno iseckani listovi daju prijatan, osvežavajući ukus letnjim napicima.
Boražina se u raznim svetskim kuhinjama koristi na brojne načine, a prisutan je na svim kontinentima. Kinezi listove pune i uvijaju slično sarmicama od vinovog lišća. Nemci je koriste uglavnom u umacima, salatama, ili uz lisnato povrće, a u Engleskoj je omiljen za aromatizovanje alkoholnih pića. Amerikanci svežim, kandiranim, ili cvetovima, smrznutim u kockicama leda ukrasavaju jela, slatkiše i pića.

Lekovito dejstvo - Podstiče znojenje i izbacivanje štetnih materija iz organizma. Snizava temperaturu, umiruje i popravlja raspoloženje. U Latinskoj Americi se listovi boražine koriste za lečenje plućnih oboljenja.


BOSILJAK

Upotrebljava se lišće, sveže ili sušeno, za salate, supe, jela od povrća (naročito paradajza), za ribu, meso, marinate, sosove i prelive. U kuvana jela dodaje se pred sam kraj kuvanja jer mu je ukus tako izrazeniji.

Lekovito dejstvo - miruje, opušta, uspavljuje. Neki tvrde da deluje kao afrodizijak. Podstiče lučenje stomačnih sokova, pa pospešuje varenje i izaziva apetit.

LUK VLAŠAC
Za jelo i začin upotrebljavaju se sitno iseckani listovi koji se beru od proleća do jeseni, pri čemu se snop listova reže makazama iznad zemlje, da bi se sačuvala lukovica za sledeću sezonu. Iz nje će kasnije poterati novi listovi. Koristi se kao dodatak varivima, supama, čorbama...

Samoniklo raste na vlažnim mestima, a po intenzivnom mirisu na luk iz daleka se može prepoznati. Dosta se uzgaja u bastama, ali i kao ukrasna biljka u vrtovima, a vrlo je dekorativan i u posudi na kuhinjskom prozoru.

DRAGOLJUB

# Ova poznata biljka poreklom je iz prašuma Perua. Čest je u vrtovima, a u narodnoj medicini od davnina se koristi. Manje je poznata njegova upotreba u kulinarstvu. Listovi, cvetovi i pupoljci imaju poseban, ostar miris i ukus i mogu se koristiti kao fini aromatični začin za supe i variva, ali i za garniranje mnogih jela.
# Celi listovi daju ljutkasto-oštar ukus salatama, a sitno iseckani i izmešani sa mekim sirom namaz su za sendviče. Isto tako su odlični u kajgani ili omletu.
# Mlado semenje ima jači ukus i kadkad se narezano dodaje tartar sosu, kao zamena za ren. Čvrste cvetne pupoljke i nedozrele zelene plodove u Nemačkoj stavljaju u sirće i upotrebljavaju kao pikantan začin.
# Dekorativni cvetovi su takodje jestivi i lepo idu uz jela od pirinča, ili iseckani i pomešani sa maslinovim uljem, kao preliv preko njih.
Pre nego što posegnete za dragoljubom budite sigurni da je gajen bez pesticida!

ESTRAGON

Žbunasta, mirišljava biljka čiji se list koristi kao začin za sosove, salate, jela od paradajza, jaja i ribu. Treba ga koristiti u manjim količinama jer sadrži ulje intenzivnog ukusa koje može preovladati celim jelom, pa će se ostali ukusi iz jela izgubiti.

ŽALFIJA
Aromatična biljka prijatnog mirisa i pomalo gorkog ukusa. Uspeva u predelima mediterana. Koristi se kao dodatak sosovima, jelima od jagnjećeg i svinjskog mesa. U specijalitetima sa srednjeg istoka kao dodatak ćevapu.

Lekovito dejstvo - Smatra se jednom od najlekovitijih biljaka, jer pospešuje varenje, snižava temperaturu, pročišćava krv, ublažava glavobolju i nervnu napetost, ima antiseptičko dejstvo.

KAPAR

Mediteranska biljka kod koje se koriste pupoljci veličine zrna bibera, koji se konzerviraju u sirćetu. Kapari se stavljaju u salate i pikantne sosove. Iseckan i pomešan sa peršunom bifteku daje poseban ukus.

Lekovito svojstvo - Olakšava varenje i podstiče apetit.

KIM
Jednogodišnja biljka čije se seme koristi kao začin za jela od mahunastih plodova i kupusa, za hleb i pecivo, kao dodatak krem sirevima, u jelima od mesa divljači. Svež list se koristi kao dodatak salatama, kremovima od sira ilisveže barenom povrću. Kim je naročito prisutan u skandinavskoj i nemačkoj kuhinji.

Lekovito dejstvo - seme je bogato proteinima i preporučuje se kao doatak teškim jelima jer olakšava varenje i oslobađa od gasova.

KLEKINJE
(borovice)

Klekinje (borovice) su okrugle plavičasto crne bobice grmova kleke koji rastu u celoj Evropi. Imaju neobično prijatan, opor ukus. Koriste se kao dodatak za aromu kiselog kupusa, kvalitetan začin za jela od divljači i ribe, a takođe u proizvodnji krepkih napitaka - džina, likera i drugih alkoholnih pića. Suve grančice se spaljuju radi mirisa.

Lekovita svojstva - u medicini se bobice kleke koriste kao efikasno diuretičko i dezinfekciono sredstvo.

Važno! - Samo tamno - plave bobice oobične kleke (Juniperus communis) koriste se kao začin. Plodovi i četine skoro svih ostalih vrsta kleke koje možemo sve češće sresti po našim vrtovima su OTROVNI!

KOZLAC
Kozlac raste u južnoj Evropi i u Sibiru kao divlji, a u srednjoj evropi se gaji kao kulturna biljka. U kulinarstvu se koriste dugački uski listovi prijatnog je mirisa i ukusa, sličnog anisu. Svež ili umočen u sirće upotrebljava se za supe, čorbe, umake, hladna i topla jela, marinate, za ostavljanje krastavaca, za pripremu kozlačevog sira i kozlačevog senfa, a istovremeno kao dekoracija za hladna i topla jela.

KORIJANDER

Ovo je jedna od najstarijih začinskih biljaka, poreklom iz jugoistočne evrope, gde divlje raste, a u Indiji, Kini i Egiptu, gaji se hiljadama godina. Pominje se čak i u bibliji, u knjizi Mojsijevoj. Seme mu je veoma aromatično i koristi se kao dodatak slatkim i slanim jelima, za pripremu likera i kao dodatak za kari mešavine začina. Sveži listovi korijandera koriste se slično kao i lišće peršuna, kao dodartak raznim jelima, ali se kod nas ne mogu nabaviti. Pokušajte da ga sami gajite u bašti ili u saksiji ako nabavite seme.
Lekovito dejstvo - Pospešuje varenje.

KRBULJICA
Baštenska aromatična biljka poreklom iz Rusije i Azije, čije se sušeno lišće upotrebljava kao začin za čorbe, jela od jaja i ribe, krem sireve, prolećno povrće. Lišće se dodaje na samom kraju kuvanja, ili se njime ukrašavaju jela. Redovan je dodatak finim mešavinama začinskih trava.

Lekovito dejstvo - Pročišćava krv, pospešuje varenje, snižava krvni pritisak, a sok od svežeg lišća dobar je za čišćenje lica.

KRES
(dragušac, divlji hren)

Kres je zeljasta biljka čija stabljika puzi po zemlji, ili pliva po vodi. Samlevena zrna kresa služe kao začin za supe, variva, pečenje i konzerviranje povrća. Nezreli plodovi kresa se konzerviraju i služe kaozamena za kapre, a sveži listovi i mladi izdanci pripremaju se kao salata, ili se mešaju sa drugim povrćem, kao vitaminski dodatak

Lekovita svojstva - Sadrži velike količine vitamina C i provitamina A, minerale i lekovita eterična ulja, smatra se veoma lekovitom biljkom i najjačim prirodnim antibiotikom. Koristi se kod oboljenja disajnih puteva, upele pluća i bronhitisa, oboljenja žučne kese, malokrvnosti, upalnih promena na koži i deluje stimulativno i okrepljujuće na ceo organizam. Jedino ga ne smeju koristiti trudnice i oboleli od bolesti bubrega.

LOVOR

Raste kao žbun ili niže drvo na Mediteranu. U kontinentalnim krajevima može se gajiti samo u saksijama koje se u zimskom periodu unose. Kao začin se koriste sušeni aromatični listovi ove biljke. Lovorov list dodaje se kuvanim jelima, varivima, čorbama, ali i pečenjima.

Lovorov list odbija i insekte, tako da je dobro staviti ih u posudu sa brašnom, npr...

MAJORAN

Majoran daje jelima poseban ukus, pa se zato koristi kao začin za svinjsko, guščije i pačije meso i mahunasto povrće, a zajedno sa bosiljkom daje odličan ukus pečenom krompiru. Pomesan sa kristalnim šećerom vrlo lepo ga aromatizuje, te je takav šećer delikatesan dodatak kolačima.

Može se, kao i većina ovde nabrojanih aromatičnih trava, gajiti kao ukrasna trajnica u aromatičnom vrtu. Beru se gornji, nadzemni delovi u vreme cvetanja, od jula do septembra, vezuju u snopiće i suše na osenčanom, promajnom mestu.

MAJČINA DUŠICA

Baštenska biljka čije se aromatično lišće prijatnog mirisa i pomalo oštrog ukusa koristi kao začin za ribu, čorbe od morskih plodova, razna jela od jela i paradajza. Koristi se i za pravljenje kobasica, jer deluje kao prirodni konzervans.

Lekovito dejstvo - Ublažava prirodne tegobe i umiruje nerve.

MELISA
(matičnjak)

Biljka čiji listići imaju miris sličan limunu, pa se zove još i limun-trava. Koristi se u sosovima, supama, za mariniranje ribe.

Lekovito dejstvo - Ima veliku količinu vitamina C te jača otpornost organizma. Podstiče varenje, smiruje nerve i poboljšava san.

MILODUH
(izop)

Miloduh je kao jedna od najlekovitijih i veoma omiljenih začinskih biljaka bio poznat još u biblijsko doba, pominje se čak u Davidovim psalmima. Iseckano sveže ili osušeno lišće koristi se za začinjavanje salata, umaka, čorbi od pasulja i krompira, jela od pasulja i drugih vrsta povrća. Koristi se u malim količinama jer je veoma aromatičan.

Lekovito dejstvo - može se koristiti za lečenje hroničnog bronhitisa, astme, jačanje želuca, ublažavanje kašlja i protiv noćnog znojenja, a deluje i kao antiseptik.

MIROĐIJA

Zeljasta biljka igličastih listova, izrazitog, osvežavajućeg mirisa. Dodaje se kao začin čorbama, sosovima, jelima od mlevenog mesa i povrća, salatama. S jeseni čitave grančice sa cvetom upotrebljavaju se za turšiju, naročito za kisele krastavce.

Lekovito dejstvo - pojačava rad bubrega, ublažava grčeve u stomaku, jača imunitet. Bogata je vitaminom C.


MORAČ

Morač je sredozemna biljka iz porodice štitarki. Uotrebljavaju se suvi cvetovi koji prijatno i slatkasto mirišu.Služi za ostavljanje krastavaca u zimnici, kao začin za hleb i za prevljenje likera.


NANA
(menta)

Upotrebljava se kao dodatak sladoledima, kremovima i likerima, ali i jelima od mlevenog mesa, jagnjetine i masnim i teškim jelima, jer olakšava varenje. Izuzetno je omiljen začin u engleskoj kuhinji.

lekovito dejstvo-Ima blago sedativno dejstvo, podstiče apetit i ublažava stomačne tegobe, Naročito je delotvorna kod žučnih tegoba.
  
ORIGANO
(vranilovka)

Srodnik majorana, takozvani kritski majoran ili origano, koji raste kod nas na primorju, obavezan je u italijanskoj, a sada i u našoj kuhinji, jer je nezamenljiv začin za pice i prelive za špagete.

Lekovito dejstvo - izvrsno je sredstvo protiv upale disajnih puteva, prehlade, glavobolja, stanja iznurenosti, a jednako pospesuje varenje, otvara apetit i smiruje želudacne tegobe.


PERŠUN

Najpoznatija i najviše korišćena začinska bilja biljka, sa veoma raznovrsnom primenom. Može se koristiti praktično u svim jelima. Najolje je kada se u lejo doda na kraju kuvanja ili kao dekoracija jer tada sačuva sva svoja lekovita svojstva.

Lekovito dejstvo - Biljka bogata vitaminima A, B1, B2, C i E. Snižava pritisak, pojačava izbacivanje tečnosti, dakle čisti organizam od toksina, smiruje nerve, ublažava bolove, naročito menstrualne.

REN

Vretenast, dobro poznat koren, koji uspešno uspeva u gotovo svakoj bašti. Vrednost mu određuje sadržaj eteričnog ulja. Miris je prodoran, a ukus oštar, ljut. Grubo nastugani ren služi za tople i hladne umake, na kolutove isečen za marinate, za kišeljenje krastavaca i drugog povrća.

RUZMARIN

Uloga ruzmarina kao začina dobro je poznata. U kulinarstvu se ruzmarin koristi kod pripremanja morske ribe, pečenja, pečenog krompira, čorbi. Nešto manje je poznata njegova uloga u kozmetici i narodnoj medicini. Da bi uvek imali svež začin za pripremanje jela, ruzmarin možete gajiti u vrtu ili u saksiji na terasi ili kuhinjskom prozoru. Žbun ruzmarina je veoma dekorativan.

Lekovito je pre svega lišće, posebno kod tzv. ženskih oboljenja, zatim bolesti krvotoka i reumatskih oboljenja.

SLAČICA
Seme ove jednogodišnje biljke koja se gaji u zemljama mediterana, koristi se za začinjavanje kuvanih jela od mesa mešanih sa povrćem (lonac) i kisele zimnice (krastavčići i paprika), a mleveno služi za proizvodnju senfa, čija je primena veoma raznovrsna (omekšava šnicle ili dinstano meso, pečenju daje izražajan ukus, a važan je sastojak mnogih marinata i sosova.

Lekovito dejstvo - antiseptičko i dezinfekciono, pa se čajem od semena slačice može ispirati grlo.

SREMUŠ

Sremuš je tipičan predstavnik samoniklog jestivog bilja, zeljasta biljka iz porodice lukovica, veoma je nalik đurđevku. Mnogi probali da ga kultivišu i odgoje ga, ali nije poznato da je to nekome uspelo. Njegovo lišće ima aromu belog luka. Listovi se mogu koristiti umesto belog luka u svim kuvanim jelima, a izuzetno su pogodni za stavljanje u sveže slate, naročito je dobra kombinacija sa zelenom salatom, a u nekim kuhinjama seckani listovi sremuša dodaju se testu za hleb. U narodu se od spramuša spravlja i lekovita rakija. Na 1 litar rakije stavite 1 veću vezu sremuša, ostavite da odstoji nedelju dana.

Lekovita svojstva - Kažu da otklanja sve boljke. Fantastičnom brzinom čisti organizam od štetnih materija. Sadrži eterična ulja, vredne mineralne soli, šećer, vitamin C, karotin, belančevine, masti i alicin - kao glavni sastojak. Blagotvoran je kod arterioskleroze, povišenog krvnog pritiska, bolesti jetre, pluća, pri čišćelju rana, želuca i creva...

TIMIJAN

Ne treba ga mešati sa majčinom dušicom kojoj je sličan (i jedno i drugo su biljke iy roda Thimus). Po pravilu, timijanom treba začinjavati sva izrazito masna jela, sve vrste mesa i ribe i teške sosove. Koristi se i kao prirodni konzervans. Lekovito dejstvo -deluje antiseptično i umirujuće. Ublažava grčeve, prehladu, kašalj i menstrualne i reumatske bolove.

CELER

Kao začin se koriste i koren i listovi. Koren se koristi kao dodatak varivima, supama od mesa ili kao salata (svež istrugan i pomešan sa kiselom pavlakom i orasima). List ima široku primenu kao i peršunovČ dodaje se u supe, čorbe, jela od mlevenog mesa i povrća.

Lekovito dejstvo - snižava krvni pritisak i ublažava reumatične tegobe.

ČUBAR

Zeljasta aromatična biljka. Upotrebljava se kao začin za razna jela od mesa,jaja, za sosove, a naročito za jela od mahunastih plodova, kao što su grašak, pasulj, sočivo...

Lekovito dejstvo - pojačava lučenje stomačnih sokova, ublažava nadimanje, pročišćava organizam, ublažava tegobe organa za varenje.

ALEVA PAPRIKA

Sušena, mlevena ili tucana, slatka ili ljuta paprika. Koristi se kao začin za jela od povrća i mesa ili kao dodatak mešanim začinima ili sosovima,

Lekovita dejstva - Bogata je vitaminom C i karotinom, ima dezinfekciono i stimulativno dejstvo.

BIBER

crni biber zeleni biber beli biber
Najpopularniji začin bez kojeg se ni jedna kuhinja ne može zamisliti, poreklom je iz Indije, a danas se gaji u zemljama sa tropskom klimom. mleveni beli biber

Oduvek su zrna bibera posebno cenjena, nekada toliko da su svojevremeno korišćena i kao zamena za novac. Zavisno od vremena branja i načina sušenja dobija se crni biber (koji je ljući) i beli biber, a nezrele sveže bobice koje se ostavljaju u sirćetu poznate su pod nazivom zeleni biber. Najbolje je biber kupovati u zrnu pa pred samu upotrebu mleti ili tucati.mleveni crni biber mleveni zeleni biber

Lekovito dejstvo - Pojačava ličenje stomačnih sokova, pa olakšava varenje posebno teške hrane, a stimulativno deluje i na krvotok.

PIMENT - NAJKVRIC

Piment ili najkvirc je začin sličan biberu, ali ima malo manje oštar ukus i miris. gaji se u meksiku, zapadnoj indiji i jamajci, a upotrebljava se za turšiju, kao začin u kobasicama, za pikantne umake, marinate, riblje i ostale čorbe, kao i za neke kolače.

KAJENSKI BIBER

Ljut, oštar začin, poznat i pod imenom crveni ili indijski biber. U stvari to je mešavina španskog bibera čili i gvinejskog bibera, ploda jednog afričkog drveta. Ponekad se može zameniti ljutom alevom paprikom.

VANILA
Tropska biljka, dugog mirisnog ploda sličnog mahuni. Kupuje se kao šipka ili u prahu, a koristi se za pripremu kolača i svih drugih poslastica, kremova, pudinga, sladoleda itd.

ĐUMBIR

Divlja biljka koja potiče iz tropskih predela jugoistočne Azije. Koristi se osušen i isitnjen, kao začin za pečurke, meso i ribu, pirinač i jela od povrća. Ali i za pripremu kolača.

Lekovito dejstvo - Podstiče lučenje stomačnih sokova, ima antiseptičko dejstvo, smiruje kašalj i prehladu.Poznato je da čaj od đumbira umanjuje jutarnje mučnine kod hormonskih promena u tudnoći i menopauzi. Dovoljna je šolja ovog čaja na šte izjutra, a nakon toga tokom dana pijuckajte čaj od nane i vaše tegobe sa mučninom će nestati.

KARANFILIĆ
Osušeni cvetni pupoljci tropskog drveta, prijatnog mirisa sličnog karanfilu. Koriste se za jela od mesa, riblju čorbu, sosove, tople napitke i za neke vrste zimnica. Mogu se koristiti celi pupoljci, ili samleveni u sitan prah, poput drugih začina. Jedan do dva karanfilića dovoljni su da se začini količina jela namenjena za četiri osobe.

Lekovito dejstvo - Smatra se da karanfilić deluje antiseptički. Proverenopomaže kod zubobolje i upale desni treba žvakati karanfilić i bol će uminuti.

KARDAMOM

Kardamom je jedan od najskupljih začina u svetu, veoma je omiljen u Indiji, a mnogo se koristi i u Rusiji i Švedskoj. Najčešće se prodaje mleven, u prahu, ili kao jedan od sastojaka kari mešavina. Njime se začinjavaju jela od mesa i povrća, u Švedskoj prave posebne pogačice sa kardamamom, a arapski narodi često njime začinjavaju jaku crnu kafu. Ovaj začin je veoma pogodan za pravljenje aromatičnih mešavina, takozvanih masala, koje se često koriste u indijskoj kuhinji.

KARI

Kari je veoma pikantan indijski začin u prahu, kombinovan od raznih sastojaka. Samo u Americi postoji više od 200 vrsta karija, od najblažeg do najljućeg. Može se koristiti za gotovo sva jela od mesa i povrća, kao dodatak supama, pirinču i sl. Kari koji se prodaje u evropi uglavnom je blaži i manje ljut.

Ako želite sami da napravite kari mešavinu evo jednog recepta:
U pleh stavite 5 štapića cimeta, šolju semena kardamoma, pola šolje karanfilića, pola šolje kima, 4 kašike semena korijandera, pola šolje crnog bibera, pa sve to pecite u rerni na 100 stepeni oko pola sata. Povremeno sve promešajte i prekontrolišite jer začini ne smeju da dobiju smeđu boji i da zagore. Kada je sve pečeno izvadite, stapić cimeta istucajte, a zatim sve sameljite u manjim količinama u mlinu za kafu tako da se dobije fini prah. Čuvajte dobro zatvoreno u staklenoj ili limenoj posudi.

MACIS

Macis je aromatični začin poznat i pod nazivom muškatov cvet ili cvet morskog oraščića. Ima sličan, ali nešto delikatniji miris od morskog oraščića, i koristi se za pikantne umake, kao i za različite kolače i poslastice.

MUSKAT - MORSKI ORAŠČIĆ

Plod tropskog drveta, poreklom sa Molučkih ostrva, koji se izrendan dodaje kao začin slatkim i slanim jelima. Slatkim i slanim kremovima, kolačima, pudinzima, kremovima od sira ili luka, kao dodatak spanaću, dinstanom povrću, kuvanom vinu i toplim napicima od čokolade.

Lekovito dejstvo
-      olakšava varenje, deluje protiv dijareje i mučnine, a ima i blago umirujuće dejstvo.


SUSAM

Orijentalna zeljasta biljka čije se žuto seme upotrebljava u kulinarstvu za spravljanje alve, kao dodatak nekim vrstama hleba, peciva i kolača, a pržen se koristi za posipanje barenog povrća.


CIMET

Aromatična kora tropskog cveta crvenkaste boje, prijatnog mirisa i ukusa. Osušena kora cimeta ili njen prah upotrebljava se kao dodatak slatkim testima i kolačima, a na dalekom Istoku stavljaju ga i u slana jela.

Lekovita dejstva - izuzetno pospešuje cirkulaciju. Od njega se mogu spravljati obloge koje se stavljaju na obolela mesta.

ŠAFRAN
Biljka sa tri vlaknasta crvena žiga u cvetu, koji se upotrebljavaju kao začin, a uz to daju lepu žutu boju. To je najskuplji začin na svetu, jer je potrebno 75 000 cvetova da bi se dobilo pola kilograma peraha. Pravi šafran je tamno narandžaste boje, bez beličastih vlakana. Koristi se kao dodatak supama, čorbama, rižotu.



Нема коментара:

Постави коментар